Do 2026. trećina direktora u Hrvatskoj bit će žene?
Članci
Do 2026. trećina direktora u Hrvatskoj bit će žene?
 
U Hrvatskoj će uskoro zakonski biti regulirano načelo jednakih mogućnosti za žene i muškarce te rodno uravnotežena zastupljenost među najvišim rukovodećim položajima u trgovačkim društvima. Naime, u tijeku je izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima kojima će se u hrvatsko pravo implementirati Direktiva (EU) 2022/2381 od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama. Rok za prenošenje Direktive u nacionalno pravo je 28. prosinca 2024. zbog čega je u Hrvatskoj izmjena Zakona o trgovačkim društvima predložena po hitnom postupku.

Donošenjem Direktive i njezinom implementacijom u nacionalna prava država članica želi se doskočiti problemu nedovoljne zastupljenosti žena u upravama. Iako EU ima veliku bazu visokokvalificiranih žena koja neprestano raste, pa su prema trenutnim podacima 60% osoba sa sveučilišnom diplomom žene, samo cca 35% članova uprave i cca 9% predsjednika uprave su žene[1].  Također, brojne studije su pokazale da raznolikost potiče inovacije i dovodi do proaktivnijeg poslovnog modela, uravnoteženijih odluka i poboljšanih profesionalnih standarda u upravama koji bolje odražavaju društvenu stvarnost i potrebe potrošača.

Navedena Direktiva se primjenjuje samo na društva čijim dionicama se trguje na uređenom tržištu te se ne primjenjuje na tzv. mikro poduzeća te mala i srednja poduzeća.

Kako bi se postigao cilj određen Direktivom, države članice moraju osigurati da u društvima čijim dionicama se trguje na uređenom tržištu do 30. lipnja 2026. pripadnici nedovoljno zastupljenog spola zauzimaju najmanje 40% položaja članova upravnog odbora koji nisu izvršni direktori ili najmanje 33% svih direktorskih položaja, uključujući i izvršne direktore i članove upravnog odbora koji nisu izvršni direktori.

Konkretno, pri odabiru kandidata za imenovanje ili izbor na direktorski položaj prednost bi se trebala dati jednako kvalificiranom kandidatu nedovoljno zastupljenog spola. Međutim, pripadnici nedovoljno zastupljenog spola ne bi smjeli imati automatsku prednost niti ta prednost smije biti bezuvjetna, već se mora osigurati da se njihova prednost u iznimnim slučajevima može poništiti ako posebno opravdani razlozi prevagnu u korist kandidata suprotnog spola.

Što sve to znači za trgovačka društva koja se ne budu pridržavala navedenih obveza? Za njih je predviđena prekršajna odgovornost, kako za pravnu osobu tako i za odgovornu osobu u pravnoj osobi, kao i mogućnost pokretanja prekršajnog postupka protiv takvog društva u slučaju da je kandidatu jednakih kvalifikacija neopravdano oduzeta prednost (pri čemu je na društvu teret dokaza da ovlaštenom tužitelju nije neopravdano oduzeta prednost).

Prema tome, osiguravanje ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u organima društava čijim dionicama se trguje na uređenom tržištu postat će zakonska obveza tih društava. Ostaje za vidjeti hoće li zaista ove izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima povećati zastupljenost žena u upravama predmetnih društava.
 
 
[1] Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), baza podataka o rodnoj statistici

*Fotografija:  Gerd Altmann Pixabay

Povezane objave i članci