Izmjene Ovršnog zakona
Članci

Zbog ekonomskih posljedica prouzročenih epidemijom bolesti COVID-19, Vlada RH je u studenom 2020. u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona kojima se ovršni postupak nastoji učiniti bržim i ekonomičnijim, uz pojačanu zaštitu dostojanstva ovršenika. Predložene izmjene i dopune izglasane su na sjednici Hrvatskog sabora 27. studenog 2020., a iste su stupile na snagu 28. studenog 2020. objavom u Narodnim narodnim pod br. 131/2020.

Od najznačajnijih izmjena valja izdvojiti promjenu odredaba o dostavi u ovršnom postupku, novi način podnošenja te formu prijedloga za ovrhu, predviđenu mogućnost obustave ovrhe zbog neaktivnosti ovrhovoditelja te promjenu uloge javnih bilježnika u ovršnom postupku.

Što se tiče novina u području dostave, novim se odredbama obvezna elektronička komunikacija sa sudom proširuje i na ovršni postupak pa tako svi obvezni sudionici elektroničke komunikacije iz parničnog postupka (odvjetnici, javni bilježnici, stečajni upravitelji, pravne osobe itd.) postaju obveznici elektroničke komunikacije i u ovršnom postupku.

S druge strane, za fizičke osobe koje ne obavljaju upisanu djelatnost te fizičke osobe koje obavljaju upisanu djelatnost ako im se dostava na vrši u vezi s tom djelatnošću, novim odredbama propisano je da u slučaju kad se dostava obavlja stavljanjem pismena na e-oglasnu ploču sudova, u poštanski sandučić fizičke osobe dostavit će se obavijest o danu isticanja pismena na e-oglasnoj ploči. Također, za fizičke osobe koje koriste sustav „e-Građani“, obavijest o stavljanju pismena na e-oglasnu ploču dostavit će se i u osobni elektronički pretinac.

U odnosu na izmjene u pogledu forme prijedloga za ovrhu valja napomenuti da će za obje vrste prijedloga (na temelju vjerodostojne i ovršne isprave) pravilnikom biti propisani obrasci (šprance). Također, posebno se skreće pozornost na činjenicu da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave više neće podnositi javnim bilježnicima, već sudu i to elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku. Takve će prijedloge sud prosljeđivati javnom bilježniku kao svom povjereniku, koji će, prije donošenja rješenja o ovrsi, pozvati ovršenika da ovrhovoditelju ispuni tražbinu radi ostvarenja koje je podnesen prijedlog.

Od ostalih novina ističu se promjene u pogledu ovrhe na nekretnini. Tako je novim uređenjem ovrha na nekretnini moguća samo za tražbine čija glavnica prelazi iznos od 40.000,00 kn (umjesto dosadašnjih 20.000,00 kn), a ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine neće se provoditi (osim iznimno) u razdoblju od 1. studenog do 1. travnja prema fizičkoj osobi koja ne obavlja upisanu djelatnost odnosno prema onoj koja obavlja upisanu djelatnost ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatnošću.

Janko Havaš, odvjetnički vježbenik

Povezane objave i članci