U svrhu zaštite domaćih radnika na nacionalnom tržištu rada i istovremeno smanjivanja prevelikog „uvoza“ stranih radnika čime se dovodi do opasnosti od snižavanja cijene rada u RH i dodatno potiče odlazak mladog radno sposobnog stanovništva na rad u druge države članice EU-a, novim Zakonom o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine uvedene su ključne izmjene u odnosu na prijašnje zakonsko uređenje boravka i rada stranaca (državljana trećih zemalja) u RH. Pored toga, Zakon o strancima više ne sadrži odredbe koje se odnose na državljane Europskog gospodarskog prostora i članove njihove obitelji, već je njihov status sada reguliran Zakonom o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji.
Prije svega, novim Zakonom o strancima ukinuta je godišnja kvota dozvola za zapošljavanje i umjesto toga je uveden sustav u kojem djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje državljana trećih zemalja više neće biti unaprijed točno određeni, nego će ovisiti o potrebama tržišta rada, koje će ocjenjivati Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje u tekstu: „HZZ“) kroz provođenje testa tržišta rada. Test tržišta rada koji provodi HZZ obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.
Međutim, za određena zanimanja i poslove poslodavci neće morati najprije tražiti provođenje testa tržišta rada već će zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad moći odmah podnijeti nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu odnosno policijskoj upravi ili postaji.
U tu skupinu određenih zanimanja i poslova spadaju između ostaloga i ključno osoblje u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima (što podrazumijeva prokuriste, članove uprave/nadzornog odbora i osobe koje obnašaju neku istovjetnu dužnost) te državljanin treće zemlje koji traži dozvolu za rad radi samozapošljavanja u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 % (osnivač koji se samozapošljava u trgovačkom društvu).
Za razliku od prijašnjeg zakonskog uređenja prema kojem su stranci mogli kao direktori/osnivači društva boraviti i raditi u RH na temelju potvrde o prijavi rada koja se izdavala na rok od 90 dana, novim Zakonom o strancima određeno je da stranci kao direktori/osnivači društva mogu boraviti i raditi u RH samo na temelju dozvole za privremeni boravak i rad koja se izdaje na najduži rok od godine dana (s mogućnošću produljenja) uz ispunjenje sljedećih dodatnih uvjeta (pored uvjeta koji se inače traže za odobrenje privremenog boravka):
- vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva mora prelaziti iznos od 200.000,00 kn;
- u trgovačkom društvu moraju biti zaposlena na neodređeno i puno radno vrijeme najmanje tri hrvatska državljanina čija bruto plaća mora iznositi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini; 1
- mjesečna bruto plaća državljanina treće zemlje – ključnog osoblja/osnivača trgovačkog društva mora iznositi najmanje 1,5 prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini.
Naposljetku je važno napomenuti da se radom u smislu Zakona o strancima ne smatra obavljanje prethodnih radnji za osnivanje i registraciju trgovačkog društva što znači da za obavljanje tih radnji nije potrebna dozvola za privremeni boravak i rad.
1Ako više državljana trećih zemalja obavlja ključne poslove za istog poslodavca, onda na svakog zaposlenog državljanina treće zemlje mora biti zaposleno najmanje tri hrvatska državljana na neodređeno i puno radno vrijeme na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora.
