Novi Zakon o upravnim sporovima stupio je na snagu 1. srpnja 2024. i zamijenio dosadašnje uređenje staro gotovo petnaest godina. U ovom će se članku ukratko usporediti neke sličnosti i razlike novog i starog uređenja.

Za razliku od prethodnika, novi Zakon o upravnim sporovima sadrži detaljna pravila o zastupanju stranaka. Također, dok je stari zakon o upravnim sporovima upućivao na odredbe Zakona o parničnom postupku o izvođenju te pribavljanju dokaza, novi Zakon o upravnim sporovima sam sadrži odredbe o dokazima i izvođenju dokaza.

Nadalje, kao i ranije važeći zakon, novi Zakon o upravnim sporovima sadrži odredbe iz kojih je vidljivo da se upravni spor treba voditi kao spor pune jurisdikcije. Međutim, u nezanemarivom broju slučajeva, upravni su sudovi propustili postupati u skladu s odredbama o sporu pune jurisdikcije. S time u vezi, novi Zakon o upravnim sporovima sadrži odredbu prema kojoj, ako upravni sud nije sam riješio stvar, dužan je u presudi detaljno obrazložiti zašto je tako odlučio.

Također, novi Zakon o upravnim sporovima uvodi novosti među ranije poznate pravne lijekove. Tako primjerice, Visoki upravni sud kao žalbeni sud može poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, dok je ranije mogao ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili poništiti prvostupanjsku presudu, sam otkloniti nedostatke i presudom riješiti stvar.

Još jedna novost u pogledu pravnih lijekova odnosi se na obnovu spora - ranije, stranke su mogle podnijeti prijedlog za obnovu spora ako je spor okončan presudom, a sada je dopušten i prijedlog za obnovu spora koji je okončan odlukom suda, što uključuje i presudu i rješenje.

Nadalje, najveći broj novosti u pogledu pravnih lijekova uveden je u prijedlog za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke. U usporedbi s ranije važećim zakonom, razlozi za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke su suženi - ovaj se pravni lijek sada može podnijeti zbog osobito teške materijalne ili postupovne povrede zakona koja dovodi u pitanje jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Također, novi Zakon o upravnim sporovima sada omogućuje strankama da, iznimno, podnesu prijedlog za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, dok je taj prijedlog ranije moglo podnijeti isključivo Državno odvjetništvo RH.

Konačno, novi Zakon o upravnim sporovima propisuje kako će se primjenjivati na upravne sporove pokrenute do dana kada je stupio na snagu. Također, ako je rasprava zaključena do dana stupanja na snagu novog Zakona o upravnim sporovima, upravni će se spor dovršiti prema odredbama ranijeg zakona. No, rasprava je stadij spora koji redovito prethodi prvostupanjskoj odluci, a rasprava se ne mora održati u svakom upravnom sporu. S time u vezi, postavlja se sljedeće pitanje na koje će upravni sudovi morati dati odgovor - koji se propis primjenjuje u upravnom sporu u kojem je donesena prvostupanjska odluka, a rasprava nije održana?

*Fotografija: Pixabay_Hermann Traubb